Naučno je dokazano da je i razvod braka veoma stresan događaj za supružnike, a i za decu ukoliko su supružnici tokom trajanj braka dobili decu. Verujemo da je sklapanje braka između supružnika jedan od najsrećnijih i najradosnijih trenutaka koji se dešavaju licima koji ulaze u bračnu zajednicu.

 

Sporazumni razvod braka

 

Pre svega da kažemo da je brak zakonom uređena zajednica života žene i muškarca i sam intistut braka, kao i razvod bračnih supružnika regulisan je Porodičnim zakonom.

 

Brak prestaje voljom supružnika, ukoliko su njihovi odnosi toliko ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvariti zajednica života. Dakle, tumačeći ovu odredbu definisanu Porodičnim zakonom, autor ovog teksta jasno i precizno smatra da naš zakon ne predviđa krivicu nekog od supružnika da bi brak prestao razvodom ( nije potrebno da postoji preljuba, prevara ili bilo šta drugo ).

 

Glavne prednosti sporazumnog razvod(a) braka u odnosu na razvod braka po tužbi jesu te što se brak razvodi brzo i efikasno.

 

Autor će vam u prilogu ovog teksta ostaviti pelcer predloga za sporazumni razvod braka u pdf formatu, s obzirom da formalno-pravno gledajući advokat vam nije neophodan za razvod braka po predlogu za sporazumni razvod braka, ali ako se ipak odlučite za to, pročitajte sve o porodičnom pravu.

 

Ukoliko ste tokom trajanja braka stekli zajedničku decu, predlog za sporazumni razvod braka sadrži obavezno i pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava koje može biti zajedničko ili samostalno vršenje roditeljskog prava, ali sud uvek odlučuje o najboljem interesu deteta i drži se tog „pravila“.

 

I ako postignete sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava, sud može odlučiti da roditeljsko pravo poveri samo jednom od roditelja ukoliko je to u najboljem interesu deteta. Sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava sadrži i sporazum o tome šta će se smatrati prebivalištem deteta.

 

Sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava obavezno sadrži i sporazum roditelja o poveranju zajedničkog deteta jednom roditelju, sporazum o visini doprinosa za izdržavanje deteta od drugog roditelja i sporazum o načinu održavanja ličnih odnosa sa drugim roditeljem.

 

 

Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da izdržava dete, da sa detetom održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno utiču na život deteta (kao npr. prebivalište deteta, obrazovanje deteta, preduzimanje nekog većeg medicinskog zahvata, raspolaganje imovinom deteta veće vrednosti) odlučuje sporazumno i sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo.

 

Takođe, ukoliko ste tokom trajanja braka stekli zajedničku imovinu kao npr.stan, kuću poslovni prostor, automobil ili neke druge pokretne stvari, takav predlog o sporazumnom razvodu braka sadrža i pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine ukoliko ste postigli sporazum o deobi zajedničke imovine.

 

Iako vam formalno-pravno, advokat nije potreban pri predlogu za sporazumni razvod braka, pre donošenja odluke o načinu razvoda braka, o podeli imovine, o poveravanju dece na staranje i vršenju roditeljskog prava, konsultujte stručno lice.

 

Takse i cena advokata za sporazumni razvod braka

 

Taksa sudu na predlog za sporazumni razvod braka iznosi 2.660,00 dinara, kao i na odluku. Znači ukupno iznosi 5.320,00 dinara i svaka strana snosi svoje troškove izuzev ako ne postignu dogovor da jedna strana, tj.predlagač jedan snosi sve sudske troškove.

 

Kada je u pitanju cena koja se plaća advokatu za sastav predloga za sporazumni razvod braka, on iznosi 16.500,00 dinara u skladu sa Tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad advokata, dok je cena zastupanja na jednom ročišu 18.000,00 dinara i sam razvod braka po predlogu za sporazumni razvod se završava na jednom, a najaksnije na dva ročišta.

 

***Napomena: U bračnom sporu po predlogu za sporazumni razvod braka, svaki supružnik mora imati svog punomoćnika iz reda advokata, dakle, jedan advokat ne može zastupati oba supružnika, jer su u pitanju suprostavljeni interesi.

 

Razvod braka po tužbi

 

Pored razvod braka po predlogu za sporazumni razvod braka, bračni spor za razvod braka se može pokrenuti i tužbom ukoliko nema dogovora i sporazuma između supružnika za sporazumni razvod braka.

 

Prema Porodičnom zakonu RS tužba se podnosi u onim slučajevima kada su odnosi između supružnika ozbiljno i trajno poremećeni ili ukoliko se objektivno ne može ostvariti zajednica života.

 

Ako tužbu u bračnom sporu podnosite preko punomoćnika, punomoćje mora biti overeno od strane javnog beležnika-notara i izdato samo u svrhu zastupanja u bračnom sporu po tužbi za razvod braka.

 

Ukoliko da se razvedete,, a vaš supružnik ne pristaje na sporazumni razvod braka, a smatrate da su se vaši odnosi toliko poremetili da nije moguće mirenje, podnosite tužbu osnovnom sudu po mestu prebivališta tuženog, ali i po mestu poslednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. U određenim slučajevima je nadležan sud i prema mestu prebivališta tužioca.

 

U prvom stepenu po tužbi za razvod braka nadležan je osnovni sud, dok nadležni apelacioni sud odlučuje u postupku po pravnom leku odnosno po žalbi.

 

***Napomena: U bračnom sporu ne može se izreći presuda zbog propuštanja niti presuda na osnovu odrcanja ili priznanja i stranke ne mogu zaključiti sudsko poravnanje, kao u drugim parničnim postupcima.

 

Autor ovog teksta smatra da su ovo stresni događaji za svakog supružnika, te u vezi sa tim predlaže da pre samog pokretanja postupka, razmislite još jednom o svemu.

 

 

Postupak posredovanja

 

Postupak posredovanja obuhvata postupak za pokušaj mirenja i postupak za pokušaj sporazumnog okončanja spora, tj.postupak nagodbe i uvek se sprovodi kada se podnese tužba za razvod braka.

 

Postupak posredovanja u bračnom sporu se neće sprovoditi u sledećim slučajevima:

 

  • Ako jedan od supružnika ne pristane na posredovanje;

 

  • Ako je jedan od supružnika nesposoban za rasuđivanje;

 

  • Ako je boravište jednog od supružnika nepoznato;

 

  • Ako jedan ili oba supružnika žive u inostranstvu.

 

***Napomena: Punomoćnici ne mogu zastupati supružnike niti prisustvovati postupku mirenja.

 

Postupak nagodbe se sprovodi samo kada se ne postigne mirenje i na nagodbu se pozivaju oba supružnika i njihovi punomoćnici.

 

Nagodba je u potpunosti uspela ukoliko supružnici postignu sporazum o deobi zajedničke imovine i sporazum o vršenju roditeljskog prava, a delimično je uspela ukoliko su postigli jedan od ova dva sporazuma.

 

Menjanje prezima nakon razvoda braka

 

Promena prezimena nakon prestanka braka razvodom se može promeniti u roku od 60 dana od dana pravnosnažnosti presude odnosno od dana prestanka braka. Dakle, može se vratiti svoje devojačko prezime u navedenom roku, ukoliko to lice želi, ali svakako ne predstavlja obavezu.

 

Ukoliko ste srpski državljanin i u braku ste sa stranim državljaninom, pročitajte sve o ustanovi razvod(a) braka sa stranim državljaninom u Srbiji.

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora.

 

AutorRobert Radojević, Advokat - Osnivač u Advokatska kancelarija Radojević Beograd

Pravo

Nasilje u porodici

Medijacija

Suđenje na daljinu

Subvencije za samozapošljanje

Kripto porez

Izdržavanje maloletne dece

Vanknjižna svojina

Pravo na život i prekršajna evidencija

O prometu nepokretnosti i katastru

Kako osnovati sportsko udruženje?

I sudija je čovek

Ugovor o doživotnom izdržavanju

O delegaciji predmeta

Obrt ili Doo?

Zašto krivična suđenja traju dugo?

Razvod braka u Republici Srbiji

Postupak za razvod braka

Najbolji interes deteta

Priručnik za poslodavce i zaposlene

Eksproprijacija u Srbiji

Lišenje poslovne sposobnosti

A šta će meni taj ejč ar

Deoba zajedničke imovine

Nasilje u porodici

Pobijanje testamenta

Šta je advokat bez imena

Biti preduzetnik – osnovna pravila

Ostavinski postupak i testament

Sticanje hrvatskog državljanstva

Zaštita pomoraca

Zeleni Zakon o planiranju i izgradnji

Marketing u regulisanim industrijama

Otkaz zbog povrede zabrane pušenja

Poreska utaja

Da li je liderstvo proces ili osobina?

Nasrtljiva poslovna praksa

Pravni vodič za kripovalute u Srbiji

Želim da dam otkaz, koja su moja prava?

(Ne)zakonit otkaz ugovora o radu

Ugovor o poklonu