Oduzimanje dozvole za rad ALTA banci i otvaranje stečajnog postupka otvorili su najvažnije pitanje za građane i privredne subjekte koji su u ovoj banci držali novac: koliko sredstava mogu da povrate, kada počinje isplata i koju dokumentaciju treba da pripreme?
Narodna banka Srbije oduzela je ALTA banci a.d. Beograd dozvolu za rad 30. oktobra 2026. godine, dok je Privredni sud u Beogradu 3. novembra 2026. godine doneo rešenje o otvaranju stečajnog postupka. Za stečajnog upravnika imenovana je Agencija za osiguranje depozita, a za banku preko koje će se obavljati isplata osiguranih depozita izabrana je Banka Poštanska štedionica.
Za deponente je najvažnije da razumeju da stečaj banke ne znači automatski gubitak celokupnog novca. Sistem osiguranja depozita predviđa zaštitu do zakonom utvrđenog iznosa, ali je važno znati šta ta zaštita obuhvata, kako se ostvaruje i šta se događa sa novcem koji prelazi osigurani limit.
Koliko novca je osigurano u ALTA banci?
Osigurani iznos depozita iznosi do 50.000 evra po deponentu.
Ovaj limit ne odnosi se na svaki pojedinačni račun, već na zbir sredstava jednog deponenta na svim računima koje je imao u ALTA banci, bez obzira na broj računa, njihovu vrstu i valutu.
To znači da se, na primer, sredstva sa tekućeg računa, devizne štednje i drugih depozitnih računa jednog fizičkog lica sabiraju prilikom utvrđivanja ukupnog osiguranog iznosa. Ako zbir sredstava prelazi 50.000 evra, osiguranje obuhvata iznos do tog limita, dok se razlika ostvaruje kroz stečajni postupak.
Posebno je važno pravilo za osobe koje su u ALTA banci imale i lični račun i račun svoje preduzetničke radnje. Agencija za osiguranje depozita izričito navodi da se pravo na osigurani iznos u tom slučaju utvrđuje odvojeno: jednom po osnovu fizičkog lica, a drugi put po osnovu preduzetnika.
Dakle, fizičko lice koje je istovremeno registrovani preduzetnik može ostvarivati pravo na osigurani iznos po oba osnova, ukoliko su sredstva bila evidentirana na odgovarajućim računima.
Ko ima pravo na osiguranje depozita?
Sistemom osiguranja depozita zaštićena su fizička lica, rezidenti i nerezidenti, preduzetnici, kao i mikro, mala i srednja pravna lica registrovana u Republici Srbiji.
Agencija za osiguranje depozita navodi i druge kategorije deponenata koje mogu ostvariti pravo na zaštitu, među kojima su:
- registrovana poljoprivredna domaćinstva;
- kućni saveti;
- verska udruženja i udruženja građana;
- advokati i advokatske kancelarije;
- sindikalne organizacije;
- sportski klubovi;
- privredni subjekti u stečaju i likvidaciji;
- druga pravna lica koja prema kriterijumima Zakona o računovodstvu pripadaju kategoriji mikro, malih ili srednjih pravnih lica.
Pravo na osiguranje ne pripada svim deponentima bez izuzetka. Iz sistema su, između ostalog, isključeni depoziti velikih pravnih lica, državnih organa i organizacija, budžetski finansiranih obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova, kao i određene kategorije povezanih lica, depozita koji glase na šifru ili donosioca i sredstava koja potiču od pranja novca ili finansiranja terorizma.
Zbog toga nije dovoljno samo utvrditi da je neko imao račun u banci. Potrebno je proveriti da li deponent pripada kategoriji koja je obuhvaćena zakonskom zaštitom i da li konkretna sredstva predstavljaju osigurani depozit.
Kada počinje isplata i koji su rokovi?
Za razumevanje postupka važno je razlikovati rok za početak isplate od roka za objavljivanje informacija o isplati.
Agencija za osiguranje depozita dužna je da započne isplatu osiguranih iznosa najkasnije u roku od sedam radnih dana od dana donošenja rešenja nadležnog suda o otvaranju stečajnog postupka.
Pored toga, obaveštenje o uslovima, mestima i rokovima isplate treba da bude objavljeno najkasnije u roku od tri radna dana od donošenja sudskog rešenja.
Privredni sud je stečaj nad ALTA bankom otvorio 3. novembra 2026. godine.
Agencija je najavila da će do 6. novembra objaviti informaciju o datumu početka isplate i spisak ekspozitura Banke Poštanske štedionice u kojima će deponenti moći da preuzmu novac.
Važno je naglasiti da rok od sedam radnih dana predstavlja zakonski rok za početak isplate, a ne rok u kojem svaki pojedinačni deponent mora da završi postupak preuzimanja novca.
Deponenti imaju rok od tri godine za ostvarivanje prava na isplatu osiguranog iznosa. Ipak, nema razloga da se sa preuzimanjem sredstava nepotrebno čeka, posebno ako je novac potreban za redovne životne ili poslovne obaveze.

Gde i na koji način se preuzima novac?
Isplata osiguranih depozita obavljaće se preko Banke Poštanske štedionice, koju je Agencija za osiguranje depozita izabrala za banku isplatioca.
Fizička lica mogu da preuzmu novac u gotovini ili da zatraže prenos sredstava na račun. Pravnim licima osigurani iznos može biti isplaćen isključivo prenosom na račun.
Dinarska sredstva isplaćuju se u dinarima, dok se sredstva sa deviznih računa isplaćuju u evrima. Preračunavanje deviznih sredstava vrši se prema srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan donošenja rešenja o otvaranju stečajnog postupka, odnosno 3. novembra 2026. godine.
Za fizička lica to znači da će, u zavisnosti od vrste računa i načina isplate, biti moguće preuzimanje gotovine ili prenos na drugi račun. Pravna lica moraju da obezbede odgovarajući račun za prenos sredstava.
Koja dokumentacija je potrebna?
Prilikom preuzimanja osiguranog iznosa fizičko lice treba da pokaže ličnu kartu ili pasoš, kao i originalnu ispravu kojom dokazuje osnov potraživanja.
Kao dokaz mogu poslužiti:
- ugovor o novčanom depozitu;
- ugovor o štednom ulogu;
- ugovor o bankarskom tekućem računu;
- štedna knjižica;
- kartica tekućeg dinarskog ili deviznog računa;
- rešenje o nasleđivanju;
- rešenje o starateljstvu;
- izvod iz matične knjige rođenih, kada roditelj dokazuje pravo da raspolaže sredstvima maloletnog lica;
- drugi validan dokument na osnovu kojeg je deponent raspolagao sredstvima pre oduzimanja dozvole za rad banci.
Ukoliko deponent nije u mogućnosti da lično preuzme novac, može ovlastiti drugo lice, uz odgovarajuće ovlašćenje overeno kod javnog beležnika. Za ovlašćenja izdata u inostranstvu Agencija navodi dodatne uslove, uključujući prevod na srpski jezik i apostil, kada je primenljivo.
Preduzetnici i pravna lica moraju da pripreme i odgovarajuću dokumentaciju o ovlašćenju za raspolaganje sredstvima, podatke o licu ovlašćenom za zastupanje, kao i druge isprave koje Agencija i banka isplatilac zahtevaju.
Zato je preporučljivo da deponenti pre odlaska u ekspozituru provere najnovije uputstvo Agencije za osiguranje depozita i spisak dokumentacije za svoju kategoriju.
Šta se događa sa novcem iznad 50.000 evra?
Iznos koji prelazi osigurani limit ne isplaćuje se kroz postupak osiguranja depozita. Za taj deo sredstava deponent mora da prijavi potraživanje u stečajnom postupku nad bankom.
To znači da deponent koji je imao, na primer, 70.000 evra u ALTA banci može ostvariti osiguranje do 50.000 evra, dok preostalih 20.000 evra potražuje kao poverilac u stečajnom postupku.
Agencija za osiguranje depozita navodi da se potraživanja deponenata koja preostanu nakon isplate osiguranih iznosa namiruju u prvom isplatnom redu. Ipak, to ne znači da je isplata celokupnog preostalog iznosa unapred garantovana. Konačna naplata zavisi od imovine stečajnog dužnika, utvrđenih potraživanja i toka stečajnog postupka.
O postupku prijavljivanja potraživanja, rokovima i položaju poverilaca detaljnije se govori u posebnom tekstu o stečaju ALTA banke.
Šta je sa sadržajem sefova?
Sadržaj sefova koje su klijenti koristili u ALTA banci ne ulazi u stečajnu masu banke.
Prema informacijama Agencije za osiguranje depozita, lične stvari iz sefova mogu se preuzeti bez ograničenja, uz prethodni dogovor sa stečajnim upravnikom i u skladu sa objavljenim uputstvom.
Ovo je važno razlikovati od novčanih depozita. Novac na računima podleže pravilima osiguranja depozita i stečajnog postupka, dok se stvari koje su klijenti čuvali u sefovima ne smatraju imovinom banke.
Poseban režim za male investitore
Klijenti koji su u ALTA banci imali namenske račune za trgovanje hartijama od vrednosti takođe treba da obrate pažnju na posebna pravila zaštite.
Agencija navodi da su određena potraživanja malih investitora zaštićena do iznosa od 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Zaštita obuhvata novac na namenskom računu, hartije od vrednosti listirane na berzi i jedinice kolektivnog investiranja, u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu investitora.
Za ovu kategoriju Agencija će objaviti poseban poziv, sa rokovima i postupkom podnošenja zahteva.
Šta deponenti treba da urade?
Prvi korak je da utvrde ukupan iznos sredstava koje su imali u ALTA banci i da provere da li pripadaju kategoriji deponenata obuhvaćenih sistemom osiguranja.
Zatim treba da pripreme ličnu i bankarsku dokumentaciju, prate obaveštenja Agencije za osiguranje depozita i provere gde i kada mogu da preuzmu sredstva. Ukoliko je iznos depozita veći od 50.000 evra, potrebno je odvojeno pripremiti prijavu potraživanja u stečajnom postupku za deo koji nije pokriven osiguranjem.
U ovakvim okolnostima najvažnije je osloniti se na zvanične informacije, a ne na nezvanične poruke, posrednike ili obećanja o ubrzanoj isplati.
Osiguranje depozita predstavlja zakonom uređeni mehanizam zaštite deponenata, ali ne znači da su svi postupci automatski završeni samim otvaranjem stečaja. Za građane i privredu sada su presudni tačne informacije, poštovanje rokova i uredna dokumentacija.
Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.
Autor: Milan Čukić, osnivač LAWLife portala za pravo i privredu
Viber kanal LAWLife portal za pravo i privredu.
Pridružite se za najnovije pravne i poslovne informacije.