Prava poverilaca i redosled namirenja potraživanja u stečaju ALTA banke

 

Otvaranjem stečajnog postupka nad ALTA bankom počela je nova faza za sve koji prema ovoj banci imaju potraživanja, a čiji novac nije obuhvaćen sistemom osiguranja depozita ili potiče iz drugih poslovnih odnosa sa bankom.

 

Za razliku od isplate osiguranih depozita, koja se sprovodi preko banke isplatioca, naplata neosiguranih potraživanja odvija se kroz stečajni postupak. Poverioci moraju da prijave svoja potraživanja nadležnom sudu, vode računa o rokovima i prate odluke stečajnog upravnika i suda.

 

Privredni sud u Beogradu doneo je 3. novembra 2026. godine rešenje o otvaranju stečajnog postupka nad ALTA bankom a.d. Beograd. Za stečajnog upravnika imenovana je Agencija za osiguranje depozita.

 

Ova odluka pokrenula je postupak u kojem će se utvrđivati imovina banke, obaveze prema poveriocima, osnovanost prijavljenih potraživanja i mogućnosti njihovog namirenja.

 

Ko mora da prijavi potraživanje?

 

Prijavu potraživanja treba da podnesu poverioci koji žele da ostvare naplatu svojih potraživanja u stečajnom postupku.

 

To se, između ostalog, odnosi na deponente koji su u ALTA banci imali više od osiguranih 50.000 evra, kao i na druge poverioce koji prema banci imaju dospela ili nedospela potraživanja po različitim pravnim osnovima.

 

Ako je deponent imao depozit u iznosu većem od 50.000 evra, deo koji je obuhvaćen osiguranjem ostvaruje kroz postupak isplate osiguranog depozita. Preostali iznos mora da potražuje u stečajnom postupku.

 

Poverioci mogu biti i privredna društva, preduzetnici, fizička lica i druga pravna lica koja su sa bankom imala poslovni ili drugi pravni odnos iz kojeg proizlazi potraživanje.

 

Važno je naglasiti da sama činjenica da je neko bio klijent banke ne znači da automatski mora da podnese prijavu. Potrebno je utvrditi da li prema banci postoji potraživanje koje treba ostvarivati u stečajnom postupku i da li je ono već obuhvaćeno nekim posebnim režimom zaštite.

 

Koji je rok za prijavu potraživanja?

 

Jedno od najvažnijih pitanja za poverioce jeste rok za podnošenje prijave.

 

Privredni sud u Beogradu pozvao je poverioce ALTA banke da svoja obezbeđena i neobezbeđena potraživanja prijave u roku od 90 dana od dana objavljivanja oglasa o pokretanju stečajnog postupka u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

 

Rok se, dakle, ne računa od dana kada je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad banci, niti automatski od 3. novembra 2026. godine, kada je doneto rešenje o otvaranju stečaja. Merodavan je datum objavljivanja oglasa u „Službenom glasniku“.

 

Pored redovnog roka, Agencija za osiguranje depozita navodi i mogućnost naknadnog podnošenja prijave. Prijava se može podneti i nakon isteka roka koji je odredio sud, ali najkasnije u roku od 120 dana od dana objavljivanja oglasa u „Službenom glasniku“.

 

Prijave podnete nakon isteka 120 dana biće odbačene kao neblagovremene.

 

Ovo je naročito važno: 120 dana nije redovni rok za prijavu potraživanja, već krajnji rok za naknadno podnošenje prijave. Poverioci ne bi trebalo da čekaju poslednji trenutak, jer naknadno podnošenje može izazvati dodatne troškove. Agencija navodi da troškove održavanja dopunskog ročišta za ispitivanje naknadno prijavljenih potraživanja može biti dužan da predujmi podnosilac prijave.

 

Tačan kalendarski datum isteka roka treba utvrditi prema datumu objavljivanja oglasa u „Službenom glasniku“ i sadržini sudskog rešenja.

 

Gde se podnosi prijava potraživanja?

 

Prijava se podnosi pisanim putem Privrednom sudu u Beogradu, koji vodi stečajni postupak nad ALTA bankom.

 

Agencija za osiguranje depozita obavlja funkciju stečajnog upravnika, ali to ne znači da se prijava potraživanja umesto sudu podnosi Agenciji.

 

Poverilac treba da pripremi prijavu u skladu sa pravilima stečajnog postupka i da je dostavi sudu na način i u roku koji su određeni sudskim rešenjem.

 

Pre podnošenja potrebno je proveriti aktuelno uputstvo, podatke o predmetu i eventualne obrasce koje je objavila Agencija za osiguranje depozita.

 

Šta mora da sadrži prijava potraživanja?

 

Prijava potraživanja treba da bude potpuna i precizna. U njoj se naročito navode:

 

  • Ime i prezime, odnosno naziv poverioca, prebivalište ili sedište i kontakt adresa.
  • Jedinstveni matični broj građana za fizičko lice, odnosno matični broj pravnog lica.
  • Broj tekućeg ili poslovnog računa poverioca.
  • Pravni osnov potraživanja.
  • Ukupan iznos potraživanja, uz posebno iskazanu glavnicu i obračun kamate.
  • Podaci o stvari na kojoj je poverilac stekao razlučno pravo, ukoliko je potraživanje obezbeđeno, kao i iznos koji nije obezbeđen.
  • Konkretan zahtev poverioca.

 

Ukoliko je potraživanje izraženo u stranoj valuti, prijavljuje se u valuti potraživanja.

 

Ako se o potraživanju već vodi sudski postupak, potrebno je navesti sud pred kojim se postupak vodi i oznaku predmeta.

 

Posebno treba obratiti pažnju na dokumentaciju kojom se dokazuje osnov i visina potraživanja. To mogu biti ugovori, izvodi, obračuni, fakture, potvrde, prepiska i druge isprave koje potvrđuju postojanje obaveze banke.

 

Ne treba se oslanjati samo na usmeno objašnjenje ili na činjenicu da je poverilac ranije bio klijent banke. Prijava mora da omogući stečajnom upravniku i sudu da utvrde pravni osnov, visinu i osnovanost potraživanja.

 

Milan Čukić, autor teksta o stečaju ALTA banke i pravima poverilaca.

 

Ko ima prednost u naplati?

 

Stečajni postupak podrazumeva zakonom utvrđen redosled namirenja poverilaca. To znači da se sva potraživanja ne isplaćuju istovremeno niti imaju isti položaj.

 

Agencija za osiguranje depozita navodi da se potraživanja poverilaca koja preostanu nakon isplate osiguranih iznosa depozita namiruju u prvom isplatnom redu.

 

Sa druge strane, potraživanja ostalih poverilaca po osnovu depozita, osim depozita banaka i drugih finansijskih institucija, namiruju se u četvrtom isplatnom redu.

 

Ove kategorije ne treba poistovećivati. Položaj poverioca zavisi od pravnog osnova potraživanja, vrste depozita, eventualnog obezbeđenja i zakonskog redosleda namirenja.

 

Poverioci koji imaju razlučno pravo, odnosno pravo prvenstvenog namirenja iz određene imovine, imaju poseban položaj u skladu sa pravilima stečajnog postupka.

 

Šta se dešava sa potraživanjima iznad 50.000 evra?

 

Za deponente koji su imali više od 50.000 evra u ALTA banci, postupak ima dva odvojena dela.

 

Prvi je ostvarivanje prava na osigurani iznos do 50.000 evra, preko Banke Poštanske štedionice.

 

Drugi je prijava preostalog iznosa kao potraživanja u stečajnom postupku.

 

Na primer, ukoliko je deponent imao 80.000 evra, osiguranje obuhvata do 50.000 evra, dok se preostalih 30.000 evra prijavljuje kao potraživanje prema banci u stečaju.

 

Iako Agencija navodi da se potraživanja deponenata koja preostanu nakon isplate osiguranih iznosa namiruju u prvom isplatnom redu, to ne predstavlja garanciju da će celokupan iznos biti naplaćen. Stvarna naplata zavisi od vrednosti i raspoloživosti stečajne mase, ukupnih obaveza banke i konačno utvrđenih potraživanja.

 

Šta je sa malim investitorima?

 

Posebnu pažnju treba da obrate klijenti koji su u ALTA banci imali namenske račune za trgovanje hartijama od vrednosti.

 

Agencija za osiguranje depozita navodi da su određena potraživanja malih investitora zaštićena do 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.

 

Zaštita obuhvata novac na namenskom računu, hartije od vrednosti listirane na berzi i jedinice kolektivnog investiranja, u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu investitora.

 

Za ovu kategoriju Agencija će objaviti poseban poziv i u njemu navesti rokove i način podnošenja zahteva. Ovaj postupak ne treba mešati sa redovnom prijavom potraživanja deponenata u stečajnom postupku.

 

Šta poverioci treba da urade odmah?

 

Poverioci bi trebalo da utvrde pravni osnov i visinu svog potraživanja, prikupe dokumentaciju i provere rokove iz sudskog rešenja i oglasa objavljenog u „Službenom glasniku“.

 

Posebno je važno da ne čekaju krajnji rok od 120 dana, jer redovni rok iznosi 90 dana, a naknadna prijava može proizvesti dodatne troškove i procesne posledice.

 

Za deponente koji imaju sredstva iznad osiguranog limita potrebno je razdvojiti postupak isplate osiguranog iznosa od postupka prijave preostalog potraživanja.

 

Stečajni postupak nije trenutna isplata, već pravno i finansijski složen proces u kojem se utvrđuju imovina, obaveze i položaj svakog poverioca. Zbog toga je pravovremena i pravilno sastavljena prijava jedan od najvažnijih koraka za zaštitu prava poverilaca ALTA banke.

 

Pročitajte još tekstova vezanih za ovu temu: 

 

ALTA banka: Rokovi za povraćaj novca i isplatu osiguranih depozita

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

Autor: Milan Čukić, osnivač LAWLife portala za pravo i privredu

 

Viber kanal LAWLife portal za pravo i privredu.

Pridružite se za najnovije pravne i poslovne informacije.