Srbija ima 90 miliona dolara neiskorišćenog izvoznog potencijala za smrznuto bobičasto voće

CBAM i novi ekološki zahtevi za srpske izvoznike na tržištu Evropske unije

 

CBAM, novi ekološki standardi i zavisnost od evropskog tržišta među najvećim izazovima za domaće izvoznike

 

Srbija ima dodatni izvozni potencijal od 90 miliona dolara za smrznute maline, kupine i drugo bobičasto voće, 75 miliona dolara za gume za putničke automobile i 60 miliona dolara za lekove. Istovremeno, domaće kompanije suočavaju se sa sve zahtevnijim pravilima međunarodne trgovine, novim ekološkim standardima i potrebom za prilagođavanjem regulatornim zahtevima tržišta Evropske unije.

 

To su neki od ključnih nalaza Analize efekata globalnih trgovinskih kretanja na izvoz Republike Srbije, koju je sproveo NALED uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za unapređenje konkurentnosti“.

 

Analizom su obuhvaćena 23 sektora koja su tokom 2025. godine zajedno činila više od 75% ukupnog robnog izvoza Srbije. Cilj istraživanja bio je da se identifikuju proizvodi i tržišta sa neiskorišćenim potencijalom za rast, ali i privredne grane koje su posebno izložene promenama u međunarodnoj trgovini.

 

Među proizvodima sa značajnim prostorom za povećanje izvoza izdvajaju se hleb, peciva, kolači i keks, sa dodatnim potencijalom od 40 miliona dolara, sveže višnje i trešnje sa 33 miliona, kao i ostali drveni nameštaj sa 32 miliona dolara. Preparati za ulepšavanje i šminku imaju dodatni potencijal od 25 miliona, dok je kod ostalih sireva procenjen na 20 miliona dolara.

 

Posebno je značajan podatak da je na tržištu Evropske unije iskorišćeno svega oko 43% procenjenog potencijala za poslastice od šećera i 46% za preparate za ulepšavanje i šminku. Kada je reč o smrznutim malinama i kupinama, dodatni potencijal izvoza na tržištu EU procenjen je na 55 miliona dolara.

 

Pristup tržištu podrazumeva više od proizvodnje

 

Prema oceni NALED-a, ostvarivanje procenjenog izvoznog potencijala do 2030. godine zahtevaće jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, potrebnim sertifikatima i zahtevima održivosti.

 

„Da bi se procenjeni potencijal ostvario do 2030. godine, kompanijama je neophodno obezbediti jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, potrebnim sertifikatima i zahtevima održivosti. Za izlazak na udaljena tržišta, posebno za proizvode visoke vrednosti poput smrznutih malina, predlažemo namensku podršku za sertifikaciju i sufinansiranje zakupa skladišnih kapaciteta u ključnim logističkim centrima. Time bismo malim i srednjim preduzećima olakšali pripremu za izvoz i plasman robe do novih kupaca“, izjavio je dr Radovan Kastratović, konsultant NALED-a, drugog dana konferencije „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije – MEPS 2026“, koju organizuju Privredna komora Srbije i Institut ekonomskih nauka.

 

Analiza ukazuje da Evropska unija ostaje ključno tržište za domaće izvoznike, ali da prostor za rast postoji i na drugim destinacijama. Za smrznuto voće prepoznate su mogućnosti u Nemačkoj i Francuskoj, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Za električne provodnike izdvojena su tržišta Italije, Mađarske, Rusije i Velike Britanije, dok se za pekarske i konditorske proizvode kao perspektivna tržišta navode Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija.

 

CBAM obuhvata 90% vrednosti izvoza metalske industrije u EU

 

Jedan od najvažnijih regulatornih izazova odnosi se na metalsku industriju. Srbija je tokom 2025. godine na tržište Evropske unije izvezla metalske proizvode vredne 1,62 milijarde evra, pri čemu je čak 90% vrednosti tog izvoza obuhvaćeno mehanizmom prekograničnog prilagođavanja ugljenika (CBAM).

 

Pored CBAM-a, dodatni pritisak stvaraju visoka zavisnost od evropskog tržišta, trgovinske mere EU i rastući zahtevi u oblasti održivosti.

 

NALED zato preporučuje formiranje posebnog fonda za podršku izvoznicima pogođenim CBAM-om i novim ekološkim zahtevima, sa ciljem podrške ulaganjima u čistije tehnologije. Predlaže se i olakšavanje pristupa zelenom finansiranju za mala i srednja preduzeća kroz kreditne garancije i kombinovanje javnih i privatnih izvora finansiranja.

 

Poseban značaj ima i stručna podrška kompanijama u merenju emisija i izveštavanju, uz razvoj pristupačnih digitalnih alata i razmenu podataka između institucija, kako bi se izbeglo višestruko dostavljanje istih informacija.

 

Diversifikacija izvoza kao pitanje konkurentnosti

 

Analiza upozorava i na koncentraciju srpskog izvoza u nekoliko velikih industrijskih grupa. Električne mašine i oprema, mehanički uređaji, vozila i njihovi delovi zajedno generišu oko 30% ukupnog izvoza Srbije.

 

Takva struktura povećava izloženost promenama u evropskoj industriji, posebno u automobilskoj proizvodnji. Kao jedan od odgovora predlaže se tehnološko unapređenje domaćih malih i srednjih preduzeća, kako bi mogla da postanu sertifikovani dobavljači velikih sistema, uključe se u proizvodnju složenijih komponenti i zadrže veći deo dodate vrednosti u zemlji.

 

Poruka analize je da izvozni potencijal Srbije ne zavisi samo od proizvodnih kapaciteta. Jednako važni postaju poznavanje propisa, ispunjavanje standarda, logistička infrastruktura, pristup finansiranju i sposobnost kompanija da se uključe u međunarodne lance snabdevanja.

 

Neiskorišćeni izvozni potencijal postoji. Izazov je da domaća privreda stvori uslove da ga pretvori u konkretne ugovore, stabilne kupce i veći izvoz.

Privreda

4 mame 1 ideja: Startap kidz

Ostavite utisak na poslovni svet

Rasprodato u roku od 27 minuta

Decentralizovane finansije

Invazija majmuna na Srbiju