Kineski trgovinski suficit premašio je bilion dolara u prvih deset meseci 2026. godine, a najnoviji podaci pokazuju da rast međunarodne razmene te zemlje ostaje snažan uprkos složenim odnosima sa pojedinim velikim trgovinskim partnerima. Za Srbiju, koja sa Kinom razvija intenzivne ekonomske i političke odnose, ovaj trend otvara pitanja trgovinske konkurentnosti, korišćenja sporazuma o slobodnoj trgovini i položaja domaćih privrednih subjekata na velikom kineskom tržištu.
Prema podacima Generalne uprave carina Kine, ukupna robna trgovina te zemlje u periodu januar–oktobar 2026. iznosila je 44,81 bilion juana, uz rast od 20 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz je povećan za 17,6 odsto, a uvoz za 23,6 odsto.
U oktobru je ukupna robna trgovina porasla 31,2 odsto na godišnjem nivou. U dolarskom obračunu, izvoz je bio veći za 35,2 odsto, a uvoz za 41,6 odsto. Kumulativni suficit za prvih deset meseci dostigao je približno 1,04 biliona dolara, dok je samo oktobarski suficit iznosio oko 105,3 milijarde dolara.
Trgovinski odnos Srbije i Kine
Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, ukupna robna razmena Srbije i Kine u 2025. godini iznosila je 8,29 milijardi evra. Srpski izvoz dostigao je 1,87 milijardi evra, dok je uvoz iz Kine iznosio 6,42 milijarde evra.
Podaci za prvih devet meseci 2026. ukazuju na nastavak rasta trgovine, ali i na izraženu neravnotežu. Prema objavljenoj analizi koja se poziva na podatke Republičkog zavoda za statistiku, izvoz Srbije u Kinu iznosio je oko 1,42 milijarde evra, uz rast od 2 odsto, dok je uvoz dostigao 5,29 milijardi evra, uz rast od 15,9 odsto. Deficit u robnoj razmeni iznosio je približno 3,87 milijardi evra.
Trgovinski deficit sam po sebi ne predstavlja pravnu ili ekonomsku nepravilnost. Uvoz može biti važan za proizvodnju, investicije i snabdevanje domaćeg tržišta. Međutim, dugoročno posmatrano, odnos između izvoza i uvoza važan je pokazatelj konkurentnosti domaće privrede, sposobnosti kompanija da pristupe stranim tržištima i strukture međunarodne razmene.
Sporazum o slobodnoj trgovini i pravila koja privrednici moraju da poznaju
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Narodne Republike Kine stupio je na snagu 1. jula 2024. godine. Njegov cilj je unapređenje trgovinske razmene kroz preferencijalni carinski tretman za proizvode obuhvaćene sporazumom.
Ipak, pravni i praktični domet sporazuma mora se posmatrati kroz konkretne tarifne rasporede i pravila. Nije svaka roba automatski oslobođena carine, a dinamika smanjenja carinskih stopa razlikuje se u zavisnosti od proizvoda i ugovorene kategorije.
Privredni subjekti zato moraju da obrate pažnju na pravilno tarifno svrstavanje robe, pravila o poreklu, dokazivanje porekla i dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje preferencijalnog tretmana. Pored toga, sporazum ne ukida obavezu ispunjavanja drugih propisanih uslova za stavljanje proizvoda na tržište, uključujući tehničke, sanitarne, fitosanitarne i zahteve u pogledu označavanja.
U praksi, pogrešno tarifno svrstavanje, nepotpuna dokumentacija ili neispunjavanje pravila o poreklu mogu dovesti do gubitka prava na preferencijalni tretman i dodatnih troškova za privrednika. Zbog toga je važno da kompanije pre zaključenja posla provere uslove koji se odnose na konkretnu robu, a ne da se oslanjaju na opštu informaciju da između dve države postoji sporazum o slobodnoj trgovini.
Pristup tržištu nije isto što i mogućnost prodaje
Za domaće izvoznike sporazum predstavlja važan instrument, ali ne može da zameni poslovnu pripremu. Kinesko tržište ima specifične zahteve, razvijenu konkurenciju i složene distributivne kanale. Izvoznik mora da poznaje potražnju, konkurentske proizvode, standarde, potrebne dozvole i uslove pod kojima se roba može plasirati.
Posebnu pažnju treba posvetiti sektorima u kojima domaći proizvođači mogu da razviju održivu konkurentsku prednost, kao što su pojedini prehrambeni proizvodi, pića, industrijske komponente, metali i specijalizovana proizvodnja. Ipak, mogućnost izvoza mora se procenjivati prema konkretnom proizvodu i važećim uslovima pristupa tržištu.
Potreba za aktivnijom izvoznom strategijom
Podaci o rastu kineskog izvoza i trgovinskom suficitu pokazuju da se globalna konkurencija ne zasniva samo na ceni rada ili obimu proizvodnje. Sve veći značaj imaju tehnologija, produktivnost, kvalitet, organizacija dobavljačkih lanaca i sposobnost kompanija da odgovore na zahteve međunarodnih kupaca.
Za Srbiju je zato važno da trgovinsku saradnju sa Kinom posmatra i kroz mogućnost povećanja domaćeg izvoza, a ne samo kroz rast uvoza i investicionih projekata. Potrebni su sistematično informisanje privrednika, podrška u ispunjavanju izvoznih standarda, povezivanje sa distributerima i bolje korišćenje postojećih trgovinskih instrumenata.
Sporazum o slobodnoj trgovini daje pravni okvir. Stvarni rezultat, međutim, zavisi od toga da li će domaće kompanije imati konkurentne proizvode, dovoljno kapaciteta i znanja da taj okvir pretvore u konkretne izvozne poslove.
U međunarodnoj trgovini pravila otvaraju vrata, ali tržište ne garantuje da će neko kroz njih i proći. Za srpske izvoznike ključni zadatak je da mogućnosti koje postoje pretvore u održivu poslovnu praksu.
Viber kanal LAWLife portal za pravo i privredu.
Pridružite se za najnovije pravne i poslovne informacije.
