Ruski energenti na globalnom tržištu: Turska, Brazil i afričke zemlje glavni uvoznici dizela

Udeo ruskog dizela u uvozu Turske, Tunisa, Brazila i afričkih zemalja

 

Rusija je i tokom perioda od januara 2025. do juna 2026. zadržala značajno mesto na međunarodnom tržištu dizela i gasnog ulja, uprkos sankcijama i promenama u pravcima trgovine energentima. Podaci KSE Institute Russian Oil Tracker pokazuju da je ruski dizel ostao važan deo uvoza u nizu zemalja, među kojima se posebno izdvajaju Turska, Tunis, Brazil i nekoliko afričkih država.

 

Najveći udeo ruskog dizela u ukupnom uvozu ovog energenta zabeležen je u Turskoj, gde je dostigao 87 odsto. Slede Tunis sa 76 odsto i Brazil sa 63 odsto. Značajna zavisnost od ruskih isporuka zabeležena je i u Gani, sa 61 odsto, kao i u Senegalu, gde je ruski dizel činio 54 odsto uvoza.

 

Na drugom kraju posmatrane grupe nalaze se Maroko, sa udelom od 32 odsto, Egipat sa 24 odsto i Libija sa osam odsto. Rusija je, prema istim podacima, bila najveći pojedinačni dobavljač dizela za pet od osam posmatranih tržišta.

 

Ovi podaci ukazuju na to da međunarodna trgovina naftnim derivatima nije jednostavno prestala da funkcioniše pod uticajem sankcija, već je u velikoj meri promenila svoje pravce. Promena tradicionalnih dobavljačkih odnosa otvorila je prostor za nove trgovinske veze, posredničke tokove i drugačiju geografsku raspodelu snabdevanja.

 

Posebno je zanimljivo što se među najvećim tržištima za ruski dizel nalaze zemlje sa različitim ekonomskim karakteristikama i geografskim položajem. Turska ima važnu ulogu regionalnog trgovinskog i logističkog čvorišta, dok su Brazil i afrička tržišta primeri udaljenijih destinacija na kojima je ruski energent našao značajno mesto.

 

Ipak, procente treba pravilno tumačiti: oni predstavljaju udeo ruskog porekla u ukupnom uvozu dizela i gasnog ulja svake od navedenih zemalja, a ne udeo u njihovoj ukupnoj potrošnji. Ta razlika je važna za razumevanje stvarnog obima zavisnosti od pojedinačnih dobavljača.

 

Za međunarodno tržište energenata, ovi podaci predstavljaju još jedan pokazatelj da sankcije, trgovinska ograničenja i geopolitički odnosi ne menjaju samo obim trgovine, već i njenu strukturu. U takvom okruženju, praćenje porekla energenata i novih dobavljačkih pravaca postaje važno ne samo za energetsku politiku, već i za širu analizu međunarodnih ekonomskih odnosa.

 

Viber kanal LAWLife portal za pravo i privredu.

Pridružite se za najnovije pravne i poslovne informacije.

Privreda

4 mame 1 ideja: Startap kidz

Ostavite utisak na poslovni svet

Rasprodato u roku od 27 minuta

Decentralizovane finansije

Invazija majmuna na Srbiju