Svima nam je poznata uloga i značaj pšenice u svakodnevnom životu, jer je u pitanju vrsta žitarice koja je najrasprostranjenija, ali isto tako pšenica je važan resurs u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

 

Veoma je interesantan podatak da je pšenica u ljudskoj ishrani u nerazvijenim zemljama sveta zastupljena sa čak preko 80 procenata, dok taj procenat u razvijenim zemljama iznosi oko 25 %.

 

Ruska Federacija i Ukrajina su među najznačajnijim proizvođačima polјoprivrednih proizvoda u svetu. U sektoru žitarica, njihov doprinos globalnoj proizvodnji posebno je značajan za ječam, pšenicu i kukuruz. I Ruska Federacija i Ukrajina su klјučni dobavlјači za mnoge zemlјe od kojih su veoma zavisne uvozne životne namirnice. Nekoliko od ovih zemalјa spada u grupu najnerazvijenih zemalјa, dok mnoge druge pripadaju grupi zemalјa sa niskim primanjima i deficitom hrane.

 

Tako na primer, Eritreja (država u istočnom delu Afrike na obali Crvenog mora) veoma je zavisna od uvoza pšenice i u potpunosti je uvezla pšenicu 2021. godine iz Ruske Federacije (53 odsto) i Ukrajine (47 odsto).

 

Kazahstan, Mongolijia, Azerbejdžan i Gruzija su u potpunosti zavisni od uvoza pšenice od Ruske Federacije (od 93 do 99 odsto).

 

Treba napomenuti da je uvoz pšenice iz mnogih zemalјa koje se nalaze u severnoj Africi, ali i zapadnoj i centralnoj Aziji visoko koncentrisan na snabdevanje pšenicom iz Ruske Federacije i Ukrajine.

 

U ovom trenutku preko 50 država zavisi od Ruske Federacije i Ukrajine za preko 30 odsto svojih potreba za uvozom pšenice, što se može videti na tabeli u nastavku.

 

 

 

Veoma velika verovatnoća je da će poremećaj žetve žitarica i ulјarica u Ukrajini, u kombinaciji sa sankcijama i ograničenjima na ruski izvoz žitarica i drugih osnovnih životnih namirnica (što se ogleda u rekordnim ili skoro rekordnim cenama) ugroziti dostupnost hrani mnogih država širom sveta, a to se posebno odnosi na ekonomski ranjive i nerazvijene države.

 

S obzirom da postoji veliki broj država koje u velikoj meri zavise od Ruske Federacije i Ukrajine u pogledu pšenice, očekivano je da upravo te države moraju da naprave dugoročnu strategiju i da osmisle i pripreme odgovarajuće planove i mere u pogledu nabavke pšenice iz drugih zemalja, u slučaju da ne mogu da obezbede dovoljnu količinu pšenice.

 

Za kraj, postavlja se pitanje da li je ovo šansa da izvoznici pšenice iz Republike Srbije pronađu nova alternativna tržišta i budu konkurentni na globalnom tržištu.

 

Autor: Milan Čukić

Aktuelno

Ko će poneti titulu „Kampanje sa svrhom“?

Regional Legal Business Forum

Međunarodni forum mašina 2024

Digital AutoTech Forum

Nova promotivna akcija Air SERBIA

Vodič za bezbedan rad od kuće