Da li se u sudskom postupku može određivati zemljište za redovnu upotrebu objekta?

 

Iako je ovo tema koja je u stručnoj literaturi i sudskoj praksi više puta obrađena, i dalje se u sudskim postupcima izvodi dokaz veštačenjem kada veštak samostalno opredeljuje površinu i oblik zemljišta za redovnu upotrebu objekta, a potom sud na osnovu njegovog nalaza i mišljenja definiše izreku presude.

 

Čini se da u ovakvim situacijama postoji nerazumevanje pojmova: „zemljište za redovnu upotrebu objekta“, „katastarska parcela“ i „građevinska parcela“.

 

Zemljište za redovnu upotrebu objekta predstavlja način da se funkcionalno odredi neko građevinsko zemljište i ono po svojoj prirodi predstavlja građevinsku parcelu, koja je objekat urbanističkog i prostornog planiranja, a nipošto objekat stvarnog prava.

 

Sa druge strane, isključivo građevinsko zemljište koje je definisano geometrijski kao katastarska parcela, predstavlja objekat stvarnog prava - član 4. stav 2. tačka 1. Zakona o državnom premeru i katastru.

 

Dakle, zemljište za redovnu upotrebu objekta nije objekat stvarnog prava a ono što nije objekat stvarnog prava nije stvar pa prema tome ne može biti ni predmet sudske zaštite.

 

Pojam zemljišta za redovnu upotrebu objekta definisan je članom 70. Zakona o planiranju i izgradnji - a odnosi se na situaciju kada su na katastarskoj parceli već izgrađeni jedan ili više objekata, te je potrebno definisati namenu i funkciju zemljišta ispod i oko objekta u cilju njegove nesmetane upotrebe. Ono što je jasno uočljivo u ovom članu jeste da ovaj postupak sprovodi upravni organ.

 

 

Dakle, i stanovišta stvarne nadležnosti upitno je da li sud može uopšte postupati po takvoj tužbi i doneti odluku. 

 

Građevinska parcela je definisana članom 2. stav 1. tačka 11. Zakona o planiranju i izgradnji, a u praksi obuhvata građevinsko zemljište namenjeno izgradnji novog objekta (jednog ili više), na kojem važeći urbanistički plan definiše kakav i koliki objekat (ili objekti) se može graditi u smislu gabarita i volumena, kakav im je položaj na parceli, kakva će biti funkcija zemljišta oko objekta (interne saobraćajnice, otvoren parking prostor, prostor za trafo stanicu, itd).

 

Zaključak

 

Katastarska parcela je objekat stvarnog prava i obuhvata građevinsko (kao i šumsko, poljoprivredno) zemljište definisano geometrijskim granicama te parcele.

 

Građevinska parcela je objekat prostornog planiranja a ne objekat stvarnog prava.

 

Zemljište za redovnu upotrebu objekta je po svojoj prirodi najsličnije pojmu građevinske parcele i odnosi se na situaciju kada na katastarskoj parceli su već izgrađeni jedan ili više objekata (izgrađeno građevinsko zemljište), gde je potrebno definisati namenu i funkciju zemljišta ispod i oko objekta u cilju njegove nesmetane upotrebe. 

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

Autor: Velibor Pejčić, advokat

Pravo

Nasilje u porodici

Medijacija

Suđenje na daljinu

Subvencije za samozapošljanje

Kripto porez

Izdržavanje maloletne dece

Vanknjižna svojina

Pravo na život i prekršajna evidencija

O prometu nepokretnosti i katastru

Kako osnovati sportsko udruženje?

I sudija je čovek

Ugovor o doživotnom izdržavanju

O delegaciji predmeta

Obrt ili Doo?

Zašto krivična suđenja traju dugo?

Razvod braka u Republici Srbiji

Postupak za razvod braka

Najbolji interes deteta

Priručnik za poslodavce i zaposlene

Eksproprijacija u Srbiji

Lišenje poslovne sposobnosti

A šta će meni taj ejč ar

Deoba zajedničke imovine

Nasilje u porodici

Pobijanje testamenta

Šta je advokat bez imena

Biti preduzetnik – osnovna pravila

Ostavinski postupak i testament

Sticanje hrvatskog državljanstva

Zaštita pomoraca

Zeleni Zakon o planiranju i izgradnji

Marketing u regulisanim industrijama

Otkaz zbog povrede zabrane pušenja

Poreska utaja

Da li je liderstvo proces ili osobina?

Nasrtljiva poslovna praksa

Pravni vodič za kripovalute u Srbiji

Želim da dam otkaz, koja su moja prava?

(Ne)zakonit otkaz ugovora o radu

Ugovor o poklonu