Da li se u sudskom postupku može određivati zemljište za redovnu upotrebu objekta?
Iako je ovo tema koja je u stručnoj literaturi i sudskoj praksi više puta obrađena, i dalje se u sudskim postupcima izvodi dokaz veštačenjem kada veštak samostalno opredeljuje površinu i oblik zemljišta za redovnu upotrebu objekta, a potom sud na osnovu njegovog nalaza i mišljenja definiše izreku presude.
Čini se da u ovakvim situacijama postoji nerazumevanje pojmova: „zemljište za redovnu upotrebu objekta“, „katastarska parcela“ i „građevinska parcela“.
Zemljište za redovnu upotrebu objekta predstavlja način da se funkcionalno odredi neko građevinsko zemljište i ono po svojoj prirodi predstavlja građevinsku parcelu, koja je objekat urbanističkog i prostornog planiranja, a nipošto objekat stvarnog prava.
Sa druge strane, isključivo građevinsko zemljište koje je definisano geometrijski kao katastarska parcela, predstavlja objekat stvarnog prava - član 4. stav 2. tačka 1. Zakona o državnom premeru i katastru.
Dakle, zemljište za redovnu upotrebu objekta nije objekat stvarnog prava a ono što nije objekat stvarnog prava nije stvar pa prema tome ne može biti ni predmet sudske zaštite.
Pojam zemljišta za redovnu upotrebu objekta definisan je članom 70. Zakona o planiranju i izgradnji - a odnosi se na situaciju kada su na katastarskoj parceli već izgrađeni jedan ili više objekata, te je potrebno definisati namenu i funkciju zemljišta ispod i oko objekta u cilju njegove nesmetane upotrebe. Ono što je jasno uočljivo u ovom članu jeste da ovaj postupak sprovodi upravni organ.

Dakle, i stanovišta stvarne nadležnosti upitno je da li sud može uopšte postupati po takvoj tužbi i doneti odluku.
Građevinska parcela je definisana članom 2. stav 1. tačka 11. Zakona o planiranju i izgradnji, a u praksi obuhvata građevinsko zemljište namenjeno izgradnji novog objekta (jednog ili više), na kojem važeći urbanistički plan definiše kakav i koliki objekat (ili objekti) se može graditi u smislu gabarita i volumena, kakav im je položaj na parceli, kakva će biti funkcija zemljišta oko objekta (interne saobraćajnice, otvoren parking prostor, prostor za trafo stanicu, itd).
Zaključak
Katastarska parcela je objekat stvarnog prava i obuhvata građevinsko (kao i šumsko, poljoprivredno) zemljište definisano geometrijskim granicama te parcele.
Građevinska parcela je objekat prostornog planiranja a ne objekat stvarnog prava.
Zemljište za redovnu upotrebu objekta je po svojoj prirodi najsličnije pojmu građevinske parcele i odnosi se na situaciju kada na katastarskoj parceli su već izgrađeni jedan ili više objekata (izgrađeno građevinsko zemljište), gde je potrebno definisati namenu i funkciju zemljišta ispod i oko objekta u cilju njegove nesmetane upotrebe.
Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.
Autor: Velibor Pejčić, advokat


